Vrste akvarelnih papira
Akvarelni papir najčešće je korištena podloga za akvarelno slikanje. Kao i kod svakog slikarskog materijala, kvaliteta je ključna. S obzirom na veliki izbor papira, važno je znati njihove razlike i koji papir odabrati prema vlastitim potrebama.
Sastav akvarelnog papira značajno utječe na njegovu kvalitetu. Papir može biti izrađen od celuloze, pamuka ili njihove mješavine. Što je veći udio pamuka, to je papir kvalitetniji. Na kvalitetnom papiru pigmenti ne prodiru duboko u unutrašnjost, već ostaju na površinskim vlaknima, čime boje ostaju svjetlije i živopisnije. Na vlažnoj površini papira boje se mogu međusobno stapati, stvarajući jedinstvene efekte i prijelaze.
Tri osnovne razine kvalitete akvarelnog papira:
- Papir studijske kvalitete (maks. 25% pamuka) – npr. Fabriano Studio akvarelni papir, Munkácsy blokovi
- Papir umjetničke kvalitete (min. 50% pamuka) – npr. Fabriano Disegno 5 papir
- Papir vrhunske umjetničke kvalitete (100% pamuka) – npr. Hahnemühle Mould-made papiri i blokovi, Fabriano Artistico
Papiri s većim udjelom pamuka trajniji su i bolje odgovaraju za tehniku s puno vode, dok su papiri s udjelom drvne mase manje izdržljivi.
Prema načinu obrade, akvarelni papiri se dijele na:
- Hladno prešani papir: Najpopularniji i najčešće korišteni tip papira (npr. Fabriano Studio Watercolour). Ima teksturiranu površinu jer tijekom prešanja filc ostavlja otisak na hladnim valjcima. Blago gruba površina omogućuje bolje prianjanje boje i stvara poseban vizualni efekt.
- Toplo prešani papir: Najglatkiji tip akvarelnog papira. Površina se zaglađuje između toplih valjaka, idealna za detaljne i razrađene slike.
- Grubi papir: Slabo ili nikako prešan papir s hrapavom površinom. Koristi se za slikovite prizore jer razbija ujednačenost boje i dodaje slikarsku notu.
Na kvalitetnim akvarelnim papirima često se može naći vodeni žig, koji se utiskuje u papir dok je još u kašastom stanju. Ovi znakovi, prisutni od 13. stoljeća, nalaze se na strani za slikanje i vidljivi su kada se papir drži prema svjetlu.
Debljina papira
Debljina papira izražava se u g/m². Papiri tanji od 200 g/m² ne preporučuju se za akvarel tehniku. Papiri deblji od 400 g/m² (npr. Fabriano Artistico) ne zahtijevaju prethodno zatezanje, dok se tanji papiri trebaju zategnuti prije slikanja kako bi se izbjeglo uvijanje, posebno kod rada s puno vode. Više o zatezanju papira pročitajte ovdje >>
Boja akvarelnog papira
Standardni akvarelni papir je bijele boje jer bijela površina služi kao najsvjetliji dio slike. Slikanje obično počinje od svjetlijih prema tamnijim dijelovima. Kako bi se očuvali svijetli dijelovi (posebno kod manjih detalja), često se koristi tekućina za maskiranje.
Sve su popularniji tonirani i obojeni papiri, uključujući crni akvarelni papir, na kojemu metalik i iridescentne boje izgledaju spektakularno.
Blokovi i bilježnice za akvarel
Akvarelni blokovi sadrže listove papira u određenim veličinama, obično zalijepljene na rubovima, što olakšava slikanje bez deformacija. Dostupni su u različitim dimenzijama, od razglednica do velikih formata.
Osim blokova, dostupne su i akvarelne bilježnice (npr. Hahnemühle), praktične za putovanja i skiciranje. Obično imaju tvrde korice za bolju zaštitu, a mogu sadržavati bijele, toplije tonirane ili sive listove.
Kvaliteta vode
Granulacija i prijelazi boja ovisni su o količini i kvaliteti vode. Tvrda voda s većim udjelom minerala naglašava efekt pigmenta više nego destilirana ili mekana voda.
Više o akvarelnom slikanju i materijalima pročitajte ovdje >>
Citati korišteni u članku djelomično su preuzeti iz knjige Dézsenyija Zoltána: Blaga ateljea.
